Sažetak
Donji Humac staro je naselje u unutrašnjosti sjeverozapadnog Brača. Njegovu povijest povezuju župno svetište, kamenoklesarski rad i arheološki lokaliteti okolice, osobito Kopačina.
Prapovijesna špilja i srednjovjekovno selo pripadaju različitim razdobljima istoga krajolika.
Ime i stara jezgra
Donji Humac prvi se put spominje 1375., a pripada skupini starijih bračkih naselja u unutrašnjosti. Kamene kuće i jezgra na uzvisini oblikovani su dugim životom zajednice. Povijesni spomen sela treba razlikovati od mnogo starijih arheoloških tragova u okolici.
Izvori: [1]
Špilja kao pogled u raniju povijest
Špilja Kopačina važna je za proučavanje pretpovijesne prisutnosti ljudi na Braču. Njezini nalazi ne znače da današnje selo postoji od istoga vremena. Ona objašnjava starije korištenje područja i zato je važan dio priče o zaleđu Donjeg Humca.
Župa, freska i starije crkve
Župna crkva sv. Fabijana i Sebastijana razvila se na mjestu starijega svetišta i čuva srednjovjekovnu fresku. Sv. Ilija na ostatcima rimskoga mauzoleja te sv. Luka pokazuju kako su se vjerske građevine uklapale u stariji krajolik. Sv. Križ dodatno je mjesto sakralne povijesti sela.
Izvori: [1]
Kamen i svakodnevni život
Nalazišta kamena i klesarski rad snažno su usmjerili razvoj sela. Uz kamen su važni poljoprivreda i stočarstvo, a kamene kuće, dvorišta i obrađene površine dio su istoga gospodarstva. Suvremene kiparske i obrtničke djelatnosti nastavljaju odnos mjesta prema materijalu od kojega je građeno.
