Sažetak
Supetar je sjeverna bračka luka i današnje upravno središte otoka. Razvio se iz pristaništa Nerežišća; njegovu jezgru povezuju crkveni trg, obala, pomorske kuće i djela Ivana Rendića.
Prijenos otočne uprave u Supetar 1827. pokazuje kako je luka preuzela ulogu nekadašnjeg središta u unutrašnjosti.
Od pristaništa do naselja
Supetarska uvala služila je stanovnicima Nerežišća kao izlaz na more. Ime se u dokumentima javlja 1423., a stalno naselje jača u 16. stoljeću. Doseljavanje iz unutrašnjosti, pomorstvo i trgovina postupno su povezali luku s čitavim otokom. Antički ostatci na obali svjedoče o starijem korištenju prostora, ali nisu datum osnutka današnjega grada.
Crkveni trg i stariji slojevi
Župna crkva Navještenja Marijina iz 1738. i ostatci ranokršćanskoga mozaika uz nju povezuju današnje središte sa starijim sakralnim prostorom. Oko luke su tijekom 18. stoljeća rasle kuće pomoraca, trgovaca i zemljoposjednika, stvarajući jezgru današnjega Supetra.
Promjena otočnog središta
Supetar je 1827. postao administrativno i sudsko središte Brača. Taj je prijelaz dio šireg okretanja otoka obali. Luka je važna i izvan sezone: povezuje otočne stanovnike sa Splitom, radom, školovanjem i javnim službama.
Rendić i pamćenje grada
Galerija Ivan Rendić čuva spomen-zbirku kipara čija su djela dio supetarskoga identiteta. Groblje sv. Nikole zaseban je prostor obiteljskog i umjetničkog pamćenja; ondje je i Mauzolej obitelji Petrinović, rad Tome Rosandića. Galerija i groblje pokazuju različite načine čuvanja uspomene na ljude povezane s gradom.
Voda i život zaleđa
Trolokve kraj Supetra podsjećaju na vodu kao zajednički resurs za stoku i poljoprivredu. Takva mjesta objašnjavaju odnos grada s obrađenim zaleđem: povijest obale uključuje i rad na zemlji, maslinike i putove prema unutrašnjosti.
Izvori: [2]
