Sažetak
Postira su luka sjevernog Brača čiju povijest povezuju Dol, ribarstvo, prerada ribe i poljoprivreda. Ranokršćanski lokaliteti okolice i Nazorova rodna kuća proširuju priču izvan današnje rive.
Preseljavanje iz Dola i razvoj lučkog gospodarstva ključni su za razumijevanje Postira.
Od dolske luke do naselja
Postira se oblikuju početkom 16. stoljeća doseljavanjem stanovnika Dola i potom ljudi s kopna. Stariji spomen luke prethodi razvoju stalne obalne zajednice. Veza s Dolom ostala je važna i nakon osamostaljenja župe: unutrašnje selo i morsko pristanište dio su iste povijesti kretanja ljudi i dobara.
Župno središte nad starijom bazilikom
Crkva sv. Ivana Krstitelja stoji na prostoru ranokršćanske bazilike. Novovjekovna građevina ima i obrambene elemente, nastale u vremenu nesigurnosti na obali. U okolici Mirje i Lovrečina otkrivaju druge ranokršćanske sklopove, bez potrebe da ih se smatra dijelovima današnjega sela.
Rad uz more i u polju
Ribarstvo i prerada ribe, uključujući tvornicu osnovanu 1907., snažno su obilježili mjesto. Maslinici, vinogradi, klesarstvo i druge obrtničke djelatnosti povezuju obalu sa zaleđem. Postira zato ostaju radno i stambeno naselje i izvan turističke sezone.
Nazor i pamćenje obalnih kuća
Rodna kuća Vladimira Nazora nalazi se u povijesnoj jezgri, u sklopu vezanom uz obitelj Lazanić. Nazorovo rođenje u Postirama i djetinjstvo u Bobovišćima na Moru dvije su različite točke njegove biografije. Kuća omogućuje da se književna povijest čita u stvarnom prostoru mjesta.
