Sažetak
Dračevica je poljoprivredno naselje zapadne bračke unutrašnjosti, nastalo doseljavanjem iz Poljica. Trg, zdenci, crkve i ostatci vjetrenjače čuvaju povijest rada i prilagodbe kršu.
U mjesnom krajoliku zajedno se čitaju voda, žito, masline i kamen.
Poljičko podrijetlo
Selo su u 16. stoljeću osnovali doseljenici iz Poljica koji su napustili kopno pred osmanskim napadima. Nakon prvoga boravka zapadnije oblikovali su današnje naselje. Njegova stara jezgra okupljena je oko trga iz kojega se šire ulice prema kamenim kućama.
Zdenci i radni krajolik
Brojna bucala i spremnici vode pokazuju kako su kućanstva organizirala život na suhom terenu. Vinova loza, masline i kamenarski rad činili su gospodarsku osnovu. Vjetrenjača iznad Dračevice pripada nekadašnjoj preradi žita i svjedoči o ulozi naselja u opskrbi šire okolice.
Izvori: [1]
Dvije crkve i zajednička svetkovina
Crkvu sv. Kuzme i Damjana dao je podići Kuzma Žuvić 1678. Kasnija crkva Bezgrešnog začeća preuzela je župnu ulogu. Prijenos kipova svetaca između tih crkava povezuje starije svetište i današnju župnu zajednicu, pa njihova veza nije samo prostorna.
Jezik i pamćenje sela
Dračevica je rodno mjesto jezikoslovca Petra Šimunovića, istraživača hrvatskih imena i otočnih govora. Lokalna povijest čuva se i kroz obiteljska sjećanja i zapis Nikole Šimunovića iz 1775. Takvi izvori uz građevine prenose iskustvo naselja i njegovih ljudi.
